Predstavljamo predavanja koja će se održati na ovogodišnjoj 8. Pčelarskoj smotri Primorsko-goranske županije – Riječkom medenjaku 2022. Tri zanimljiva predavanja od značajnog pčelarskog interesa koji će se ove godine održati u hibridnom formatu. U nastavku dostavljamo sažetke predavanja i predavače. Kako sudjelovati, odnosno pristupiti predavanjima dostupno je OVDJE.
Zdravka Popić, MICRO EL d.o.o., Zagreb
Projekt motrenja medenja u Primorsko-goranskoj županiji – 5 godina iskustva!
Zašto pčelari koriste daljinski nadzor pčelinjaka? Koji su ciljevi motrenja medenja sa kojima se krenulo u Projekt medenja?
Poznato je već odavno da je pčelarska vaga neizostavan pčelarski alat. Seleći pčelari koriste je za efikasno pronalaženje najboljih lokacija za seljenje. Pažljivim praćenjem rezultata dobivenih SMS porukama s težinom košnice, pčelar brzo uočava gdje nastaju najveći prinosi, te košnice s drugih pčelinjaka premješta na najbolju lokaciju. Međutim, informacije koje pčelari na ovaj način dobivaju putem individualnih SMS vaga u privatnom vlasništvu, vrlo su šture, uglavnom se odnose samo na težinu košnice. Osim toga vrijednost te informacije je dragocjena samo za njegovog vlasnika, dok ostali pčelari i pčelarska zajednica od nje nemaju nikakve koristi. Pčelari takve informacije koriste samo trenutno, za akciju na vlastitom pčelinjaku, nigdje ih ne zapisuju, ti podaci se nigdje ne pohranjuju, niti se dijele sa pčelarskom i znanstvenom zajednicom. Na temelju njih ne donose se nikakvi strukovni ili znanstveni zaključci od interesa za cijelu zajednicu i unapređenje pčelarske prakse. S druge strane Program motrenja medenja koji je pokrenuo PGŽ imao je od početka u vidu interes pčelarske zajednice cijele Primorsko-goranske županije. Prvenstveni ciljevi s kojima se krenulo u ovaj program su bolje iskorištavanje mednog potencijala Primorsko-goranske županije, povećanje produktivnosti pčelarske proizvodnje, povećanje prinosa meda po pčelinjoj zajednici, povećanje izvoza meda, te općenito unapređenje pčelarstva ove regije:
Tijek projekta
Karakteristike projekta:
- Prikupljanje podataka sa velikog broja daljinskih mjernih stanica
- Centralni pristup podacima
- Prikupljanje velikog broja različitih podataka
- Izvedba projekta
Projekt motrenja medenja – Iskustvo 5 godina
U jednostavnim crtama, opisat ću vam naše iskustvo iz ovih pet godina projekta. Mi kao isporučitelj mjernih jedinica, i pružatelj usluga serverske aplikacije za prikupljanje i prikaz podataka, vam možemo opisati naše iskustvo sa tehničke strane projekta. A jedan od razloga zašto smo se zajedno sa UPU-PGŽ-om odlučili da održimo ovo predavanje, je da dobijemo reakciju od pčelara korisnika mjernih jedinica, od udruga koje sudjeluju u projektu, kao i od cijele pčelarske zajednice Primorsko-Goranske županije. Sve te reakcije, iskustva, komentari, pohvale i kritike, mogu nama svima biti od dragocjene vrijednosti za planiranje daljnjih aktivnosti u budućnosti. Evo jedne zanimljivosti! U 5 godina, dakle svaka godina ima 365 dana, imali smo 24 mjerenja dnevno, ukupno je 12 mjernih jedinica, a svaka mjerna jedinica prikuplja 6 podataka (težina, vanjska temperatura, relativna vlaga, temperatura legla, količina kiše, brzina vjetra). To je ukupno 5*365*24*12*6= 3 153 600 mjerenja koja smo prikupili! Nadam se da će i ostale udruge i pčelari u budućnosti slijediti primjer koji je nam je pokazao UPU PGŽ, te da će dijeljenje podataka sa pčelarskom i znanstvenom zajednicom sve više postati pčelarska praksa.
doc. dr. sc. Josip Gugić, Sveučilište u Splitu, Sveučilišni odjel za studije mora
Ekonomska početnica za pčelare: izrada kalkulacije i izračun praga rentabilnosti pčelarske proizvodnje
Kalkulacija proizvodnje je temelj za utvrđivanje proizvodnih i poslovnih rezultata te pokazatelj odnosa pojedinih stavki prihoda i troškova pojedinačne proizvodnje u ukupnoj proizvodnji i poslovanju poljoprivrednog gospodarstva. Izrađena kalkulacija je dobra podloga za donošenje kratkoročnih i brzih odluka te planiranje buduće proizvodnje, u slučaju promjene obujma i vrste proizvodnje te tehnologije i načina uzgoja. Također, omogućuje i usporedbe pojedinih proizvodnji, utjecaj promjene cijena proizvoda ili visine troškova te vrste proizvodnje na konačni rezultat poslovanja. Model praga rentabilnosti (točke pokrića) je koristan analitički instrument za utvrđivanje ekonomskih učinaka koji pomaže u planiranju i donošenju poslovnih odluka u procesu upravljanja pčelarskom proizvodnjom. Ovaj model se koristi kao analitički instrument koji daje određene smjernice za kratkoročno poslovno odlučivanje. Kalkulacijom utvrđeni troškovi i prihodi predstavljaju podlogu za analizu praga rentabilnosti i izračunavanje relevantnih ekonomskih veličina i pokazatelja. U fokusu predavanja je izrada kalkulacije i primjena cjelokupne analize praga rentabilnosti pčelarske proizvodnje koja pokazuje razinu proizvodnje kod koje su pokriveni ukupni troškovi uz determiniranu prodajnu cijenu.
doc.dr.sc. Marin Kovačić, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek
Uzgoj i selekcija matica – Iskustva u praksi i znanosti
Siva pčela (Apis mellifera carnica) je autohtona i jedina podvrsta medonosne pčele u Hrvatskoj, a karakteriziraju ju uspješno prezimljavanje s malim brojem pčela, intenzivan proljetni razvoj, marljivost i dobra sakupljačka aktivnost, niska agresivnost i izraženi rojevni nagon. Organizirani uzgoj selekcioniranih matica pčela u Hrvatskoj počeo je 90-ih godina prošlog stoljeća. Eksperimentalno praćenje proizvodnih i morfoloških odlika matica provodi se od 1994. godine, a 1997. je donesen Program gojidbenog stvaranja pčela. Danas, 25 godina kasnije, registrirani uzgajivači matica na tržište plasiraju oko 50.000 pčelinjih matica, što znači da manje od 10% pčelinjih zajednica u Hrvatskoj ima maticu iz Uzgojnog programa. Registrirani uzgajivači matica obavezni su provoditi selekciju prema „Uzgojnom programu sive pčele“ koja se temelji na performans testu gdje se ocjenjuju svojstva proizvodnosti meda, mirnoće na saću, agresivnosti, rojevnog nagona, te otpornosti na bolesti. Testiranje matica odnosno ponašanja pčelinjih zajednica služi kako bi odabrali najbolje i izlučili najlošije zajednice. U populaciji koja se testira, uobičajeno se najveći udio zajednica nalazi u prosječnosti, dok je samo mali dio zajednica (oko 10%) onih najboljih ili najlošijih. Kako bi se tih 10% najboljih zajednica izlučile iz prosjeka populacije, potrebno je skupiti što više podataka, a prilikom ocjenjivanja svojstava potrebno je biti precizan, objektivan i strog. Za uspjeh selekcije potrebno je što točnije procijeniti genetsku vrijednost životinje, te se na osnovu skupljenih ocjena tijekom provedbe testa izračunava uzgojna vrijednost na temelju koje se odabiru buduće majčinske i trutovske zajednice. Prvi korak u uzgoju kvalitetne matica je proizvodnja kvalitetnog matičnjaka. Stoga je osnovno pravilo kod presađivanja presaditi ličinke starosti 12-24 h jer je na taj način od samog početka života ličinki omogućena kvalitetna ishrana. Presađene ličinke dodaju se u zajednice za uzgoj matičnjaka koje se pripremaju i održavaju na način da su sposobne i voljne prihvatiti te uzgojiti veći broj kvalitetnih matičnjaka. Nakon izlijeganja matice iz ovako pripremljenog matičnjaka, završni čin uzgoja kvalitetne selekcionirane matice je sparivanje s trutovima koje se odvija na tzv. mjestima okupljanja trutova. To su područja koja geografski omogućuju najbolji prostor za sparivanje, uobičajeno proplanci promjera između 30 i 200 metara. Na tom području može se skupiti i 10.000 trutova kojih je najveća koncentracija na visini od 15 do 25 metara gdje se matica sparuje s 10 do 20 trutova.
