
Predstavljamo ovogodišnje predavače na 6. Smotri pčelarstva Primorsko-goranske županije Riječkom medenjaku 2019, koje će se održati 25. i 26. listopada 2019. godine u Centru Zamet u Rijeci.
Goranski medun – prvi hrvatski medun sa zaštićenom oznakom izvornosti!
Branko Vidmar
Branko Vidmar, predsjednik je Udruge proizvođača meduna iz Vrbovskog, nositelja programa za stjecanje Zaštićene oznake izvornosti Goranski medun koja je nedavno dobila i svoje službeno i zakonsko priznanje. Pčelar s dugogodišnjim pčelarskim iskustvom, kako u gorskom kotaru tako i u Hrvatskom primorju, jedan je od najistaknutijih promotora pčelarstva u Primorsko-goranskoj županiji, ali i šire. Svojim predavanjem osvrnut će se na postupak stjecanja zaštićene oznake izvornosti kao i njezin značaj za razvoj pčelarstva u definiranom području zaštite Goranskog meduna.
Apiterapija u medicinskoj praksi
mr.sc. Josip Lončar, dr.med.
Doktor Josip Lončar, liječnik, primarijus i specijalist obiteljske medicine, jedan je od najvećih hrvatskih promotora apiterapije odnosno uporabe pčelinjih proizvoda u zaštiti zdravlja ljudi. Svoju višegodišnju praksu obiteljske medicine obogatio je apiterapijskim pristupom pri čemu svoja iskustva u svakodnevnom radu s pacijentima nesebično dijeli hrvatskoj javnosti šaljući jasnu poruku o važnosti redovitog korištenja meda, propolisa, cvjetnog praha, matične mliječii pčelinjeg otrova sa snažnom porukom o preventivnoj vrijednosti kod svih kategorija populacije – od najranije dobi do starosti.
Iskustva sa Farar košnicom u Hrvatskom primorju
Jurica Manestar
Jurica Manestar, pčelar iz Dramlja pored Crikvenice, Tajnik je Pčelarskog društva Kuš grada Crikvenice i općine Vinodolske. Gospodin Manestar je pčelara širokih pogleda i sklon inovacijama što ga svrstava u red onih koji i na taj način pokušavaju unaprijediti pčelarsku proizvodnju. Njegova iskustva u praktičnom pčelarenju s Farar košnicom u klimatskim i zemljopisnim uvjetima Hrvatskog primorja, tema je koja će zasigurno zanimati mnoge primorske pčelare, ali i one koji ne dolaze iz Primorja.
Kako je počeo rat (s pesticidima) na mom otoku?
Nedjeljko Mrakovčić
Nedjeljko Mrakovčić, pčelar je iz Punta na otoku Krku i koji uspješno pčelari već skoro dvadeset godina. Kao predsjednik Pčelarske udruge Kadulja, otok Krk u zadnjih nekoliko godina se susreće sa pojavom nekontrolirane uporabe pesticida kako u svrhu suzbijanja komaraca, a još izraženije u svrhu suzbijanja štitastih uši na ukrasnom bilju i hrastu crniki. Obzirom na vrlo negativan utjecaj koji pesticidi ostvaruju na poplacije pčelinjih zajednica, kao i na izniman medonosni značaj za pčele koji ima kako hrast crnika tako i ostalo bilje u zoni tretiranja, razumljiva je zabrinutost krčkih pčelara za ovakve pojave, a njihove su „akcije“ predmet ovog predavanja.
Ima li razlike između hrvatskog i kineskog meda?
prof.dr.sc. Dražen Lušić
Dr.sc. Dražen Lušić, izvanredni je profesor na Medicinskom fakultetu u Rijeci i priznati je hrvatski i međunarodni ekspert za procjenu kvalitete i podrijetla pčelinjih proizvoda. U svojem izlaganju će elaborirati konstantan porast priliva jeftinog inozemnog meda na tržište RH. U tome je vrlo vjerojatno najveći udio meda podrijetlom iz Kine iako se med za hrvatsko tržište dobavlja i iz drugih zemalja Europe, Azije ili Južne Amerike. Činjenica je kako je baš kineski med postao simbol vrlo jeftinog, a s obzirom na iskustvo EU s reziduima u kineskom medu, nerijetko i manje kvalitetnog meda. Cijena takvog meda višestruko je manja od medova domaće proizvodnje koji se trže u cjenovnim razredima koji teško mogu biti konkurentni. Koji su pravi razlozi za takvu percepciju? Treba li niža cijena biti jedini kriterij koji se uzima u obzir? Koji su sigurnosni izazovi uporabe takvog proizvoda i može li se i drugačije? Ova pitanja, bit će predmet elaboracije ovog predavanja.
„Nova“ pčelarska pomagala u podizanju kvalitete hrvatskog meda
Mirko Almaši
Mirko Almaši, pčelar je iz Omišlja na otoku Krku i tajnik Udruženja pčelarskih udruga Primorsko-goranske županije – Primorsko-goranskog pčelarskog saveza. Kao inovativan pčelar često se služi alatima i pomagalima, koja do sada nisu imala širu primjenu u pčelarskoj proizvodnji. Jedno od njih je i refraktometar čija je uporaba u praksi okazala značajne prednosti, posebno za procjenu stupnja ispravnosti meda prije stavljanja na tržište. Ovo izlaganje je posvećeno praktičnoj primjeni tog instrumenta sa iznošenjem iskustvenih pokazatelja stečenih terenskom uporabom.
Pčelarska sezona 2019 na otocima Cres i Mali Lošinj
Alen Puškarić
Alen Puškarić je pčelar iz Malog Lošinja koji aktivno pčelari na otocia Cres i Lošinj. Svoju pčelarsku praksu zasniva na uvjetima podneblja na kojem se nalaze njegovi pčelinjaci, vremenskim prilikama koje vladaju, biljnim zajednicama kojima obiluje područje te glavnom pašom. Svojim predavanjem dotaknut će se specifične problematike svojeg područja, pčelarskih izazova s kojima se susreće tijekom pčelarske sezone kao i specifičnosti koje vladaju na Cresu i Malm Lošinju u periodu izvan i tijekom medenja glavne paše – primorske kadulje.
Implementacija pčelinjih proizvoda u turizmu
Đurđica Šimičić
Šimičić Đurđica, vlasnica je tvrtke Feel IQM s kojom implementira integralno upravljanje kvalitetom u destinaciji (IQM Destination) na otocima Lošinju, Hvaru, Vodicama, u Lici, Karlovcu te Požeško-slavonskoj županiji. Kao iskusni djelatnik i ekspert u poslovima upravaljanja u turizmu, na top-management funkcijama u turističkim organizacijama i tvrtkama, godinama je razvijala koncept destinacijskog menadžmenta. Jedan od glavnih efekata tog pristupa je implementacija lokalnih proizvoda u turizam kao i izmjera kvalitete usluge i proizvoda. Ovim predavanjem predstavit će neke od najboljih primjera iz prakse destinacijskog menadžmenta, gdje se pokazala izuzetnom, upravo interakcija s ponudom baziranom na lokalnim proizvodima od kojih je nemali broj bio podrijetlom iz domaćeg pčelarskog sektora.
Proljetna priprema zajednica kao ključ visoke i kvalitetne pčelarske proizvodnje
Ivica Stojanović
Ivica Stojanović je pčelar iz Pančeva, koji se pčelarstvom bavi od 2006. godine. Poseban interes pokazuje prema radu s maticama što mu prestavlja glavno područje interesa i pčelarske aktivnosti. Dodatno se usavršava na Novoma Zelandu u polju oprašivanja i pripremi pčelinjih zajednica za manuku. Nakon toga nastavlja s radom na povećanju stupnja prinosa, proizvodnjom paketnih rojeva te uzgojem matica i umjetnim osjemenjavanjem i to naizmjenično na New Zealandu i u Vojvodini, obzirom da na suprotnost godišnjih doba na južnoj hemisferi.