Jučer je naš županijski pčelarski savez primio veliko priznanje za svoje pčelarsko zalaganje i aktivnosti. Predsjednik Republike, gospodin Zoran Milanović, službeno je primio delegaciju UPU PGŽ u Predsjedničkim dvorima u Zagrebu. Moramo naglasiti kako je Predsjednik Milanović pokazao zavidnu informiranost i zanimanje za pčelarske teme koje mu je predočila primorsko-goranska pčelarska delegacija. Poglavito se to odnosilo na problematiku klimatskih promjena, održivosti pčelinjeg fonda te vrlo tešku borbu protiv patvorina pčelinjih proizvoda.

 

Duže od protokolom predviđenog vremena

U razgovoru sa Predsjednikom Republike, koji je potrajao puno duže od protokolom predviđenog vremena, nije nedostajalo ni “plavo-zelenih” tema. Poglavito onih vezanih uz značaj Hrvatskog primorja i Gorskog kotara za pčelarsku povijest Hrvatske. Predsjednik Milanović se pokazao kvalitetnim sugovornikom koji pokazuje puno razumijevanja za potrebu promicanja, razvitka i unapređenja pčelarstva. Kako je to izgledalo vidljivo je iz službene informacije objavljene na Službenim stranicama Predsjednika RH. Zahvaljujemo Uredu Predsjednika na ustupanju službene fotodokumentacije koju objavljujemo u Galeriji.

UPU PGŽ se toplo zahvaljuje Predsjedniku Republike na svečanom prijemu i pokazanom razumijevanju za naše pčelarske potrebe.

 

U nastavku prenosimo pozdravne riječi koje je Predsjedniku Republike uputio gospodin Nedjeljko Mrakovčić, Predsjednik UPU PGŽ.

Poštovani gospodine Zorane Milanoviću, Predsjedniče Republike!

 

Izuzetna mi je čast i veliko zadovoljstvo iskazati Vam zahvalu za prijem delegacije,  izaslanika Udruženja pčelarskih udruge Primorsko-goranske županije – Primorsko-goranskog pčelarskog saveza. Zahvaljujem se u ime 13 članica našeg Udruženja koje promiču podizanju svijesti o važnosti plemenite djelatnosti pčelarstva i kao i još važnije uloge pčele u okolišu. Promičemo naše proizvode od pčela i naš med, za koje potrošači pokazuju veliki interes. Poglavito hrvatski ali i, što nam nije nevažno, sve više i inozemni. Među njima je i čuveni „Goranski medun“ koji je upravo postao najnovija hrvatska europska uspješnica sa službeno Zaštićenom oznakom izvornosti. Tu bih još dodao i med od kadulje – Med Hrvatskog primorja za koji smo upravo nedavno podnijeli i službeni zahtjev za Zaštićenom oznakom izvornosti.

 

Pravni spomenici hrvatskog pčelarstva

 

Ono što nas je najviše motiviralo za posjetu jeste da Vam iskažemo kako naše Hrvatsko primorje i naš Gorski kotar, imaju posebno važnu pčelarsku povijest. Povijest koja je vidljiva kroz tradiciju i kroz konkretnu pisanu riječ. I to pravnu.

 

Vi ste kao jurist, dobro upoznati s povijesnim razvojem pravnog sustava u Hrvata. No sami početak se dogodio baš kod nas i to na zasadima običajnog prava kojim su, još pod knezovima Krčkim (a koji su se poslije nazvali Frankopanima), uređeni odnosi među stanovnicima našeg kraja. Oni su dobili svoju pisanu formu u vidu čuvenog Vinodolskog zakona iz 1288. godine koji se smatra najstarijim zakonskim aktom na hrvatskom jeziku. Vinodolski zakonik je perjanica među hrvatskim pravnim dokumentima, i on je bio inicijator toga procesa. Posebno smo ponosni da je iz njega razvidno da su već u 13. stoljeću, odnosi u pčelarstvu i vrijednost proizvoda pčela bili stavljani u posebne okvire.

 

U njemu je dan poseban značaj pčelarstvu, jer je ono već tada posjedovalo veliku gospodarsku i liturgijsku važnost. Pravni odnosi u našem zeleno-plavom kraju su se razvijali tijekom stoljeća. To se može pratiti kroz cijeli niz pravnih statuta Hrvatskog primorja: Trsatskom, Moščenićkom, Veprinačkom, Vrbničkom pa sve do zakona Kastafskoga iz 1400. godine.

 

Pčelarstvom se onda, kao ni danas nije mogao baviti svatko

 

Svi ovi hrvatski pravni spomenici koje sam spomenuo imaju ogromnu važnost u očuvanju nacionalnog  identiteta na ovim prostorima često svojatanima od raznih tuđinaca. I drago nam je je upravo pčelarstvo bilo jedan od onih segmenata kojima se u njima davala velika pažnja. I svi su oni vodili ozbiljnu brigu o odnosima i interesima u pčelarstvu. Iz njih je vidljivo da se ni onda, baš kao ni danas, pčelarstvom nije mogao baviti svatko. I tu moram naglasiti, kako taj značaj hrvatskog pčelarstva nije zaboravljen. Ta plemenita djelatnost se i dalje razvijala na zasadima zapisanima u Zakoniku i njegovim pravnim nasljednicima Ponosni smo da smo upravo mi, Udruženje pčelarskih udruga Priorsko-goranske županije – Primorsko-goranski pčelarski savez, zajedno sa svojim sastavnicama, baštinici ove povijesno-pravne tradicije hrvatskog pčelarstva kao jedne od najplemenitijih djelatnosti.

 

Ponosni smo i što možemo bez imalo ustručavanja reći – upravo se ovdje, u našem kraju, počela pisati pčelarska povijest u Lijepoj našoj!

Pčelarska povijest na hrvatskom jeziku!