Objavljujemo najzanimljivije dijelove iz Izvješća gospodina Željka Vrbosa, Predsjednika Hrvatskog pčelarskog saveza (HPS) o radu HPS-a u 2019.godini. Isto je prezentirano u okviru godišnje Skupštine HPS-a. Ona je upravo u tijeku i održava se u elektroničkom formatu sa preko 300 delegata, sukladno propisanim protuepidemijskim uvjetima.
Jasno je da pčelarstvo iz godine u godinu postaje sve zahtjevnije. Medonosno bilje nije više tako izdašno i pčelari koji financiraju svoju pčelarsku djelatnost iz prodaje pčelinjih proizvoda, imaju niz problema. Meda je nekako sve manje, kada ga i ima vrlo se teško proda. a pčela traži sve više znanja, truda, energije pa i financijskih sredstava. Razočaravajuće je slušati pčelare koji kažu “ovako dalje ne ide” ili “da nemam mirovinu ili drugi izvor sredstava ne bih mogao uzdržavati pčele” i sl. Ljubav prema pčeli kod pojedinaca očito više nije dovoljan razlog za bavljenje pčelarstvom.
Kapa do poda
Kapa do poda svima koji ustraju, koji se još bore i opravdano od HPS-a traže mjere i aktivnosti na poboljšanju stanja u sektoru. I zbog jednih i zbog drugih, htjeli mi to ili ne, moramo razmisliti kako motivirati pčelare da ne napuštaju sektor, ali i kako motivirati mlade pčelare da se uključe u ovu sve neizvjesniju djelatnost. Prosjek starosti pčelara u RH je nešto iznad 52 godine.
Na tom planu nešto smo već učinili: Nema više naplate po pčelinjoj zajednici, seleći pčelari uporabom plavog diesela ipak jeftinije sele svoje pčele, pri kraju smo pregovora koji bi rezultirali potpisom ugovora sa Upravom lanca benzinskih postaja Crodux na osnovu kojeg bi svi članovi HPS temeljem članske iskaznice Saveza, ostvarili popust na sva pogonska goriva, na osnovu članske iskaznice saveza u trgovinama Agronoma d.o.o. članovi HPS-a imaju popust od 7 % na ambalažu za med. Za članove HPS-a pokušati ćemo ishoditi i popuste na pčelarsku opremu, pogače i sl. Od onoga što još nismo uspjeli – nismo odustali.
Potpora po pčelinjoj zajednici?
I dalje ćemo ustrajati na naporima koji bi rezultirali povratom sredstava za VMP u bruto iznosu, dakle sa PDV-om, nastojat ćemo dogovoriti i subvencioniranje nacionalne staklenke kako bi u konačnici bila jeftinija od konvencionalne. Kruna uspjeha ovog Saveza svakako bi bila potpora po pčelinjoj zajednici kao jedina pravedna naknada za oprašivačku djelatnost pčela. I na tome ćemo raditi kao i mnoge zemlje u okruženju. Tijekom prošle godine obavili smo niz sastanaka na tu temu i pribavili komparativnu zakonsku podlogu iz susjednih zemlja te se nadamo iznalaženju modela koji bi to omogućio.
Ustrojiti pravni okvir za sektor pčelarstva nije nimalo jednostavno jer se pčelarstvo dotiče mnogih pravilnika i odluka raznih ministarstava pa bi možda bilo razumno razmisliti i o Zakonu o pčelarstvu kako bi sve što se tiče sektora bilo pod jednim zakonom. Ipak, još smo možda zeleni, jer za pčelare vrijedi “dva pčelara tri mišljenja” pa dok se ne stvore uvjeti za to moramo pravilnicima usmjeravati pravac razvoja sektora.
Statut HPS-a
Trenutno je najvažniji akt Statut, na kojem radimo. Ali moram priznati da to ide puno sporije nego li sam očekivao. Pčelari su vrlo tradicionalni i teško prihvaćaju promjene tako da nisam baš sretan što nam je ovaj zadatak ostavljen na realizaciju jer trošimo dosta vremena za vrlo male pomake. Činjenica je da se i postojeći Statut ne poštuje u nekim važnim segmentima i zabrinjavajuće je da se takovo stanje čak i brani od pojedinaca. To se poglavito odnosi na zlouporabu pojedinih kategorija članstva čime se pčelari stavljaju u neravnopravan položaj, u pravima svi su isti ali u obvezama su samo članovi HPS-a. Teško je donijeti odredbu s obvezujućom primjenom ako postoji navika nepoštivanja već postojećih normi temeljnog akta Saveza. Iz tog razloga, predložit ćemo Skupštini usvajanje Pravilnika o kategorizaciji članstva kako bi imali jasniju sliku glede članova HPS-a do donošenja novog Statuta. Tijekom prošle godine donijeli smo koncept, ali još uvijek usuglašavamo osnovne smjernice. Paralelno sa time moramo raditi i na podizanju razine odgovornosti svih članova HPS-a, a pogotovo članova UO kako bi osigurali jedinstvenu primjenu temeljnog akta i svih njegovih odredbi u svim udrugama i na cijelom području RH te tako osigurali jednakopravnost svih naših članova.
Pravilnik o držanju pčela
Tijekom prošle godine radili smo na Pravilniku o držanju pčela. To je Pravilnik koji je iznimno važan i koji donosi Ministarstvo poljoprivrede u suradnji s HPS-om, a regulira, između ostalog, vrlo osjetljivo pitanje poštivanja pašnog reda pčelarskih udruga na terenu. Održali smo dvije sjednice povjerenstva pri Ministarstvu poljoprivrede i jednu sjednicu Upravnog odbora HPS-a na tu temu te ujedno i niz pripremnih sastanaka s predstavnicima Ministarstva poljoprivrede. Moj je dojam da je pravilnik prereguliran i presložen i da bi trebali iskoristiti činjenicu, kako ga moramo donijeti do kraja ove godine, da ga učinimo što jednostavnijim i učinkovitijim i tom prilikom osiguramo snažniju pravnu zaštitu pašnih povjerenika u obavljanju svojih aktivnosti za koje možemo reći da su u cjelini zadovoljavajuće ali postoji prostor za unapređenje toga rada na nekim područjima. Nakon mjeseca lipnja nije bilo službenih sastanaka na temu predmetnog pravilnika. Ministarstvo poljoprivrede je temeljem dugogodišnje poslovne suradnje donijelo odluku da je Savez jedini sposoban provesti poslove ažuriranja broja košnica na godišnjoj razini na čitavom prostoru države za 2020. godinu uz financiranje u iznosu od 950.000,00 kn.
Klipovi u kotačima
Na trajnom rješenju obavljanja poslova vođenja Evidencije pčelara i pčelinjaka za Ministarstvo poljoprivrede još uvijek pregovaramo, no i u tom slučaju, kao i u mnogim drugim projektima, ometaju nas razne individue u medijskom prostoru koje svojim lažima žele zaustaviti proces unapređenja sektora i uvođenja reda u ovu problematiku a za sebe ostvariti samo prava bez obveza. Unatoč svemu, zadovoljstvo mi je zaključiti kako nemaju izgleda za uspjeh jer smo prepoznati kao pouzdan partner Ministarstva poljoprivrede i to smatram trenutno najznačajnijim uspjehom Saveza. Što se tiče ažuriranja pašnog reda udruga, isto je u tijeku te je započelo usuglašavanje smjernica sa zadnje sjednice UO.
Pravilnik o nacionalnoj staklenki
Pravilnik o nacionalnoj staklenki dorađivali smo protekle godine na više sjednica Savjeta za nacionalnu staklenku ali je tek 15.02.2020. prihvaćen u završnoj verziji koja omogućava veću uporabu nacionalne staklenke (40 kg po zajednici) i mogućnost uslužnog punjenja meda u nacionalne staklenke, ali samo uz potpisan sporazum sa HPS-om, kao preduvjet za široku distribuciju meda. Razlog velikog kašnjenja leži u činjenici da je Hrvatska poljoprivredna agencija (HPA), kao nositelj poslova označavanja meda oznakom “Med hrvatskih pčelinjaka”, prestala postojati a te poslove je preuzela Hrvatska agencija za hranu i poljoprivredu (HAPIH) sa sjedištem u Osijeku, sa potpuno novim ljudima koji nisu imali kontinuitet u poznavanju ove problematike. Temeljni akti i radnje koje se odnose na NPP 2020-22 te Školski medni dan doneseni su, sa izvjesnim izmjenama, na vrijeme i sav posao je određen u okviru očekivanih rokova ali uz manje sredstava u NPP-u.
Željko Vrbos
Predsjednik HPS-a