Jedna mala pobjeda hrvatskih potrošača meda je dobila svoj epilog. Ranije smo pisali o prvoj, povijesnoj prijavi jedne pčelarske organizacije (UPU PGŽ) prema Državnom inspektoratu, a za neprimjereno deklariranje meda u maloprodaji (poveznica). Pisali smo i o inspekcijskom postupku koji je nakon toga uslijedio. Njime je neosporno utvrđeno kako je SPAR Hrvatska d.o.o. Zagreb, u svojem hipermarketu nudio medove koji su bili nepropisno označeni (poveznica).
Što je utvrdio Državni inspektorat?
Državni inspektorat je utvrdio da su ti medovi označeni navodom „Mješavina meda iz EU i izvan EU“, a što je u suprotnosti sa odredbama Pravilnika o medu i njegovih izmjena (NN 53/2015, 47/2017). Treba napomenuti kako su sve zalihe tako označenih medova u Hrvatskoj trebale biti “potrošene” do 31. prosinca 2018. godine. A onda treba naglasiti i da se od 01. siječnja 2019. godine, tako označeni medovi, kod nas više ne smiju prodavati. Od tog datuma, svi medovi na tržištu u Republici Hrvatskoj moraju imati označene ili zemlju, ili sve zemlje podrijetla medađ. Na teglici ili na pakovanju. Rješenjem Državnog inspektorata, SPAR Hrvatska d.o.o je morao ukloniti utvrđene neispravnosti (PDF, 1.05 MB). I to se zaista i dogodilo! U jednom su trenutku sporni medovi zaista bili povučeni s polica ovog trgovačkog lanca. Međutim, nakon prvobitnog povlačenja, primijećeno je da je jedan od njih (175971 SPAR Cvjetni med, (Blüten-Honig) 500 g, plastična ambalaža,) vraćen natrag u prodaju. Ali ovaj puta s jednom, bitnom razlikom. Na deklaraciji se sada ispravno navode sve zemlje podrijetla. Svih petnaest!
Koje su to zemlje?
Zastupljenost svakog pojedinog meda u mješavini, odražava se prema redoslijedu u nizu navedenih zemalja. Nova deklaracija ovog meda sada ima poveću „kobasicu” koja kaže slijedeće: Mađarska, Ukrajina, Čile, Rumunjska, Argentina, Meksiko, Tajland, Bugarska, Kuba, Španjolska, Turska, El Salvador, Grčka, Urugvaj, Vijetnam. Kao što je već prethodno rečeno, petnaest zemalja. Sa četiri kontinenta. Nedostaju samo Afrika i Australija.
“Slatka” pobjeda hrvatskih potrošača?
Hrvatski potrošači sada mogu jasno vidjeti iz kojih je sve zemalja dolazi sirovina za ovu mednu mješavinu. Jasno je da one nisu baš blizu jedna drugoj. Hrvatski potrošači sada mogu donijeti puno mjerodavniju odluku, žele li ovakav med? Naravno, postavlja se pitanje – koji je interes da se zamiješa medove iz čak 15 zemalja? Radi li se ovdje samo o cijeni koja mora biti što niža? I što je s kakvoćom ovakve “medene” mješavine? Odgovore na prva dva pitanja mogu dati samo oni koji takve mješavine stavljaju na tržište. Odgovor na treće može dati samo država sa uspostavljenim jasnim sustavom kontrole.
Srećom, tu se nešto pita i hrvatske potrošače. Kako bi oni mogli birati, oni imaju pravo znati! I zato su se hrvatski pčelari na čelu s Hrvatskim pčelarskim savezom, izborili za obavezno navođenje svih zemalja podrijetla na deklaraciji meda. Neka naši potrošači znaju i vide što se nalazi iza fraze „Mješavina medova iz zemalja EU i zemalja izvan EU!“
Epilog
Još jednom hvala gospodinu Nedjeljku Mrakovčiću i njegovom timu iz UPU PGŽ, na hrabrosti i upornosti. Zahvaljujući tome, Hrvatska sada ima i prvu službenu potvrdu da ova mješavina medova – nije vidjela hrvatskog meda!
