Tijekom proteklih sedam godina Konferencija nametnula neospornom kvalitetom i postala tradicionalna manifestacija razmjene iskustava na kojoj sudjeluju svi glavni dionici primarne pčelarske proizvodnje i pčelarske znanosti. Drugim riječima pčelarske praktičari i cjelovita pčelarska struka. Osmo izdanje Konferencije, postalo je i ove godine najvažnije nacionalno okupljanje proizvođačke, stručne i znanstvene zajednice, uz nezaobilazno sudjelovanje uglednih gostiju iz inozemstva. Kao što je vidljivo, ovogodišnji moto Konferencije, organizirane u prošlošću bogatom Novom Vinodolskom, glasio je “Institucionalna zaštita kvalitete“. Tu nam je bila želja, na najbolji način istaknuti važnost čuvanja nacionalnih interesa i promociju vlastite tradicije. Stoga smo ove godine odlučili dati naglasak na oznake zaštite kvalitete pčelinjih proizvoda, kako onih koji su već okončali nacionalne i europske postupke tako i na one koji se nalaze u pripremi ili u nekoj od faza procedure zaštite. Time smo jasno ukazali na ogromni značaj njihova zemljopisnog i kvalitativnog određenja, uz nacionalni, povijesni i socijalni kontekst njihova podrijetla. Posebno bismo istaknuli kako se ove godine obilježava 730 godina „Vinodolskog zakonika“ kao najstarijeg cjelovito sačuvanog spomenika običajnog prava na hrvatskome jeziku, u kojem se susreću prve odredbe pčelarskog prava u hrvatskoj pravnoj povijesti. Jako nam je važno naglasiti kako se pčelarstvo ubraja u one aktivnosti koje, kao rijetko koje ujedinjuju naš cijeli nacionalni teritorij. Ono se na vrlo sličan način, a svakako sa istim ciljevima i problemima, provodi jednako u Konavlima kao i u Dalmaciji ili u Hrvatskom Zagorju, jednako u Slavoniji i Baranji kao u Istri i Hrvatskom Primorju. Pčelarstvo tako, sa svim svojim izazovima s kojima se susreće, u potpunosti odražava cjelovitost našeg prostora i tako ga treba valorizirati.

Ovogodišnja Konferencija je konsenzusom iznjedrila je određene zaključke koji se u integralnom obliku navode u nastavku.

ZAKLJUČCI KONFERENCIJE

Izražena je važnost iskorištenja potencijala koji pruža bogato iskustvo hrvatske pisane pčelarske povijesti

Naglašena je važnost koordiniranih programa zaštite pčelinjih proizvoda kojima se osigurava valorizacija zemljopisnog podrijetla i izvornosti. Oni predstavljaju najjače alate u podizanju percepcije nacionalnog i regionalnog identiteta te je naglašen njihov sinergijski učinak na prepoznavanje razlika u kvaliteti, posljedično povećanje potražnje od strane tržišta kao i produbljenje ekonomskog interesa samih primarnih proizvođača.

Obrazložen je značaj promocije nacionalnih standarda i zaštite tradicionalnih interesa koji se ostvaruju kroz brendiranje lokalnih prehrambenih proizvoda sa jasno izraženim potencijalom.

Ukazano je na značaj posjedovanja jasne slike i pregleda stanja zaštite prehrambenih proizvoda temeljenih na pčelinjim proizvodima u bližoj i daljnjoj regiji, kao i onih elemenata na kojima su se iste temeljile, kako bi se kvalitetno i pripremljeno moglo pristupiti vlastitim programima institucionalne zaštite pčelinjih proizvoda.

Potrebno je davanje maksimalne potpore onim istraživačkim projektima kojima se jasno verificiraju potencijalno blagotvorni učinci pčelinjih proizvoda na zdravlje ljudi i komunikacijskim formama kojima se isti promoviraju.

Elaborirana je promocija melisopalinološke analize meda, bazirane na jasno mjerljivim i međunarodno priznatim kriterijima kvalitete provedbe iste, a sve u cilju usavršavanja ovog nezaobilaznog alata za utvrđivanje botaničkog i zemljopisnog podrijetla medova na tržištu Republike Hrvatske.

Naglašen je potrošački imperativ potpune ispravnosti označavanja medova i drugih pčelinjih proizvoda na hrvatskom (i EU) tržištu, ali je i ukazano i na zakonodavnu „prašumu“ propisa i akata kojima se bitno usložnjuje utvrđivanje i verifikacija kakvoće, sigurnosti i podrijetla pčelinjih proizvoda.

Uviđena je potreba za konstantnim pritiskom predstavnika primarnog pčelarskog sektora prema državnim i upravnim tijelima u cilju osiguranja bazičnih okvira kakvoće i sigurnosti pčelinjih proizvoda na tržištu.

Dan je jasan signal za potrebu usvajanja i donošenja jasnih i jednoznačnih zakonodavnih kriterija kakvoće i podrijetla i drugih pčelinjh proizvoda osim meda na hrvatskom tržištu.

Prikazan je inspirativan pregled fizikalnih, kemometrijskih i senzorskih svojstava kvalitete meda od kadulje Hrvatskog primorja, kao jamstvo sigurnog i ispravnog puta kojim je krenula institucionalna zaštita ovog meda. Ukazano je kako isti može poslužiti kao ogledni primjer sustavnog pristupa zaštiti najkvalitetnijih hrvatskih medova.

Prikazana znanstvena ustraživanja sadržaja hrvatskih propolisa i njegove međuovisnosti s područjem nastanka su za svaku pohvalu. To je istaknuto kao jedino ispravan način uspostave jasnih mehanizama utvrđivanja kakvoće hrvatskih propolisa.

Naglašeno je kako se ne smije potcijeniti značaj dobre pčelarske prakse (DPP) i dobre higijenske prakse (DHP) u pčelarstvu jer samo korištenje najboljih postupaka dobre proizvođačke prakse može biti jamac osiguranja sigurnosti i kakvoće u pčelarskoj proizvodnji. Naglašena je i nedovoljna komunikacija između primarnog pčelarskog sektora i upravnih tijela koja donose predmetne akte na formalnoj razini, što je posebno važno ukoliko se uzme u obzir kako na tržištu Republike Hrvatske dolazi do preklapanja nadležnosti pojedinih inspekcijskih tijela koje dolaze iz različitih (nerijetko i istih) resora. To je identificirano kao jedan od važnijih razloga evidentno neučinkovitog uklanjanja nesukladnih ili patvorenih pčelinjih proizvoda sa hrvatskog tržišta.

Ukazano je kako bi valjalo razmisliti o uvođenja sufinanciranja pojedinih oblika edukacije pčelara, primarnih proizvođača u programima zdravstvene edukacije kroz mjere Nacionalnog pčelarskog programa.

Dana je puna potpora Programu motrenja medenja Primorsko-goranske županije kao kvalitetnog modela sustava kojim se nastoji maksimalno ekonomizirati pčelarenje u prostoru te dovesti do jasnog unapređenja pčelarske produktivnosti.