U nastavku dostavljamo pismo UPU PGŽ, upućeno gospođi Mariji Vučković, Ministrici poljoprivrede RH.Ukazali smo joj na pravnu upitnost sadržaja Godišnje dojave proizvodnih pokazatelja pčelinjaka. Iz njega proizlazi kako Ministarstvo poljoprivrede kroz Pravilnik o provedbi intervencija u sektoru pčelarstva unutar Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske 2023-2027 propisuje hrvatskim pčelarima, korisnicima sektorskih potpora, obavezu dostave podataka o količinama i cijeni – VRSTA MEDOVA KOJI NE POSTOJE! Osim ovog evidentno pravnog propusta, UPU PGŽ ukazuje na cijeli niz nedostataka i nelogičnosti ovakvog načina prikupljanja podataka, a sve u namjeri da se uspostave bolji i objektivniji statistički alati za procjenu hrvatske poljoprivredne proizvodnje. Tekst dopisa upućenog Ministarstvu daje se u nastavku.
Mali Kijec 35, 51513 OMIŠALJ
OIB 89476729651 IBAN: HR 0724020061100758715 Erste Banka
Predsjednik: Nedjeljko Mrakovčić;
Tajnik: Mirko Almaši, E-mail mirko.almasi@gmail.com
Omišalj, 16. studenog, 2023. godine
Ministarstvo poljoprivrede RH
Ul. grada Vukovara 78, Zagreb
N/p. mr.sc. Marija Vučković, Ministrica
Predmet: Godišnje dojave proizvodnih pokazatelja pčelinjaka – pravna upitnost sadržaja
Poštovana gospođo Ministrice!
Nedavno smo primili informaciju Hrvatskog pčelarskog saveza (HPS) o obavezi pčelara, korisnika potpora sektorskih intervencija, da do 01.12.2023. dostave Vašem Ministarstvu ispunjeni Obrazac III Godišnje dojave proizvodnih pokazatelja pčelinjaka, a sve kako bi ostvarili pravo na potpore putem sektorskih intervencija u 2024. godini. Navedeni dokument je koncipiran tako da se traže poglavito traže podaci o njihovoj proizvodnji meda.
Pokušaj razvoja statističkog alata
Dozvolite nam izraziti zahvalnost na činjenici da se konačno netko počeo ozbiljnije baviti brojkama hrvatske proizvodnje meda. To bi zasigurno moglo doprinijeti jačanju naših kompetencija u nastupu prema kreatorima europske Zajedničke poljoprivredne politike. Smatramo ovo hvalevrijednim potezom i kako bismo dodatno poduprijeli ovu inicijativu i sami smo objavili ovu informaciju na našem, u zadnje vrijeme, prilično čitanom portalu (https://upu-pgz.hr). Međutim, nakon pobližeg uvida u sadržaj ovog dokumenta, a koji je podijeljen hrvatskoj pčelarskoj javnosti, uočili smo par ozbiljnih detalja koji nas motiviraju da ozbiljno promislimo o namjerama onih koji su ispred Ministarstva kreirali takav dokument.
Još možemo i prihvatiti da Ministarstvo traži brojke samo „o svim vrstama izvrcanog meda” (točka 8. Dojave) premda nadležni Pravilnik o medu (NN 53/2015, 47/2017), osim vrcanog meda, definira još pet oblika vrsta meda „prema načinu proizvodnje i/ili prezentiranja“ (Prilog 1, stavak 2b, Pravilnika o medu). Kao pravni akt višeg reda, na isti način se prema tome odnosi i važeća Direktiva o medu (2001/110/EZ, 2014/63/EU). Iz toga proizlazi da, između ostalog, Ministarstvo nije uopće uzelo u obzir pčelare koji proizvode npr. „med u saću“ ili „med sa saćem“.
Nepostojeća kategorija meda?
Ono što nas pak najviše zabrinjava jeste činjenica da Ministarstvo u postavlja i dva upita o rasponu cijena za dviie kategorije meda, do sada potpuno nepoznate u pravnim aktima RH:
- Raspon cijena višecvjetnog meda na mjestu proizvodnje (€/kg);
- Raspon cijena višecvjetnog meda u rinfuzi (€/kg).
Legitimno je pitanje Ministarstva o rasponima cijena. Nas jako brine ad-hoc uvođenje nepostojeće kategorije tzv. „višecvjetnog meda“ u jedan pravni akt. Pravilniku o medu je jasan, prema podrijetlu su propisane dvije kategorije meda – cvjetni ili nektarni med te medljikovac ili medun. Kategorija „višecvjetni med“ je izmišljena kovanica koja kao službena kategorija meda NE POSTOJI! Nema je ni u Pravilniku o medu, niti u Pravilniku o kakvoći uniflornog meda (NN 122/09, 141/13). Osim stvaranja pravnog nereda uvođenjem nepostojeće kategorije meda, moramo upozoriti kako je tehnički, osim meduna svaki med – višecvjetni. Naprosto zbog toga što pčele posjete uvijek više od jednog cvijeta skupljajući nektar. Ako Ministarstvo zanima proizvodnja meda različitih botaničkih vrsta, zašto to onda jasno i ne kaže?
Meduni i uniflorni medovi nisu relevantni proizvodni pokazatelji pčelinjaka?
Isto pitanje nam je za proizvodnju meduna. Bjelodano je da ih ima sve više na tržištu, kao rezultat klimatskih promjena. Sjećate li se reakcije sudionika znanstvenog skupa „Mjesto i uloga pčele u okolišu – od Vinodolskog zakona do današnjih dana“ u Novom Vindolskom 31.03.2023. (pod pokroviteljstvom HAZU) kada su tamo istaknuti oni koji su izborili jedini hrvatski medun sa Zaštićenom oznakom izvornosti – „Goranski medun“? Nismo zaboravili Vašu pohvalu tom velikom hrvatskom pčelarskom uspjehu. No iz predmeta o kojem ovdje govorimo, proizlazi da Ministarstvo, u svoje statistike ne želi staviti i hrvatske medune. Jer oni nisu „višecvjetni“, štogod to značilo.
Nije nam jasno zašto se ne traže ni informacije o kategorijama sortnih medova koji postižu najviše cijene na tržištu, uniflornih medova (Pravilnik o kakvoći meda uniflornog podrijetla)? Pa upravo je raznolikost hrvatskih uniflornih medova na tržištu (kadulja, bagrem, kesten, vrijesak, lipa, mandarina, ružmarin i dr.), ono što nas izdvaja od medno „monotonih“ zemalja sjeverne i srednje Europe i koje su jako sklone „medovima“ s dalekog istoka. Posebno jer ih plasiraju dalje drugima. Čudi nas takav pristup od nekoga tko procjenjuje proizvodni potencijal hrvatskih pčelinjaka.
Uloga dionika sektora?
Žao nam je što Vam na te propuste u pripremi ovakvog dokumenta nisu ukazali i iz HPS-a, kao jednog od glavnih dionika sektora. HPS bi svakako trebao imati interes da se ne unosi dodatni nered u pčelarsku regulativu. Pri tome ne želimo bježati niti od vlastite odgovornosti jer smo i sami propustili upozoriti na to. Bar tijekom procesa e-Savjetovanja o Pravilniku o provedbi intervencija u sektoru pčelarstva unutar Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske 2023-2027. No dozvolite nam da izrazimo nezadovoljstvo što su to propustile napraviti i stručne službe Ministarstva, zadužene pripremu akata koje dajete u objavu.
Kolika je objektivnost takvog pristupa?
Dozvolite nam iznijeti još jednu sistemsku zamjerku dokumenta kojeg propitujemo. Zašto Ministarstvo smatra da je samo proizvodnja meda ono što definira proizvodni potencijal naših pčelinjaka? Ako je tako, onda smo u ozbiljnim problemima. U dokumentu kojim Ministarstvo želi „procijeniti proizvodni potencijal hrvatskih pčelinjaka“, a u biti napraviti bar nekakvu procjenu proizvodnje meda, nema niti slova o proizvodnji matica, pčela, rojeva kao ni ostalih pčelinjih proizvoda (propolisa, peludi, pčelinjeg voska, pčelinjeg otrova ili matične mliječi). Zar nije upravo diverzifikacija pčelarske proizvodnje ono što omogućava da hrvatsko pčelarstvo opstane u ovim klimatološki izazovnim vremenima? Gospođo Ministrice – U PČELARSTVU, NIJE SVE U MEDU, koliko god Vam to neki tvrdili!
Kako bismo bili kritični do kraja, dozvolite da naglasimo kako nam je potpuno razumljivo da se u nedostatku boljeg modela prikupljanja statističkih podataka o proizvodnji, u Ministarstvu rade i ovakvi pokušaji. Čak i kad se potpuno baziraju na subjektivnim izjavama pčelara te njihovom voljnom momentu za davanje iskrene informacije. Ovaj pristup Ministarstva je poglavito usmjeren prema pčelarima koji su korisnici sektorskih intervencija. Međutim, kada se priča o brojkama, trebate se zapitati i koliko ima pčelara u RH, a koji nisu korisnici sektorskih intervencija? Što je pak s njihovim medom? To dovodi u pitanje cijelu reprezentativnost statističkog uzorka koji pokušavate postići.
Kome to odgovara?
Ne bismo ulazili u to koliko se može vjerovati statističkom alatu koji se ovako postavlja. Ipak, vjerujemo da ćete se složiti kako situacija kada Ministarstvo poljoprivrede uvodi terminologiju koja nije u okviru postojećih zakonskih normi, da to nije nešto što će nam biti od pomoći. Stoga Vas lijepo molimo da uvažite argumentaciju koju smo Vam podastrijeli i razmislite o odgovarajućim izmjenama Pravilnika o provedbi intervencija u sektoru pčelarstva unutar Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike RH 2023-2027. Mišljenja smo kako unošenje ovakvih dodatnih „šumova“ u ionako bučan hrvatski pčelarski sektor, neće ostvariti očekivani učinak. Puno je vjerojatnije da će samo pridonijeti da uvoznici „meda“ u Republiku Hrvatsku još bolje trljaju ruke. A znamo dobro što je to i odakle to uvoze!
S poštovanjem,
PREDSJEDNIK UPU PGŽ
Nedjeljko Mrakovčić
U privitku:
– Prilog III. Godišnja dojava proizvodnih pokazatelja pčelinjaka (str. 16 Pravilnika).
Na znanje:
– Ministarstvo poljoprivrede RH, Kabinet Ministrice;
– Hrvatski pčelarski savez;
– Arhiva UPU PGŽ, ovdje;
– Hrvatska pčelarska javnost.